Gotovi projekti već od 50€

Stakleni krovni prozor F100 Circular – LAMILUX

Stakleni krovni prozor F100 Circular je okrugli prozor sa plastičnim okvirom. Prozor veoma visoke zaštite od požara usklađen sa standradom DIN 18234 – za sprečavanje širenja vatre na krovu bez dodatih mera.

Proizvodi se sa dvostrukim ili trostrukim izolacionim zastakljivanjem sa TSG spolja i LSG iznutra (LSG može biti opremljen providnim ili mat svetlim filmom) sa koeficijentom prolaza toplote za staklo od 1,1 do 0,6 V/m²K. Poseduje izuzetnu hermetičnost zahvaljujući novom balon dvostrukom sistemu zaptivanja.

Sertifikovan je od strane Nemačkog instituta za građevinsko inženjerstvo iz Berlina. Zbog termički odvojene ivične veze otporan je na kondenzaciju. Koeficijent prolaza toplote za prozor iznosi  od 1,3 do 1,0 V/m²K.

Profil okvira obezbeđuje nesmetan prelaz između stakla i graničnog okvira, stvarajući nesmetan odvod za kišnicu. Nagib od 5° omogućuje samočišćenje.

 
Izvor: https://www.archdaily.com/
by Sanja Banika

 

 

 

1000 stabala – Šangaj

„Heathervick Studio“ je istraživao kako da napušteni industrijski prostor prilagodi potrebama grada. Umesto klasične zgrade težilo se novoj vrsti urbane topografije gde se pejzaž podiže kako bi se formirala zapremina zgrade. Novi tržni centar bilo je potrebno postaviti na prostoru omeđenom rekom na severu, umetničkim kvartom na jugu  i stambenim delom na istoku.

Neobičnost samog objekta ogleda se u nizu terasa što nije karakteristika tržnih centara. Povlačenjem nivoa i formiranjem terasa stvara se odgovarajući nagib gde svaka jedinica ima svoju spoljnu površinu i panoramski pogled. Oko nižih terasa vijugaju pešačke staze. Kako bi se napravila veza sa lokalnom umetničkom četvrti  i njenom kulturom ulične umetnosti, cela južna fasada je presečena kako bi se obezbedila ogromna kolekcija ulične umetnosti koju su osmislili i izradili  lokalni i međunarodni umetnici.

 

Zgrada se zasniva na fleksibilnoj mreži od 9m koja se rotira kako bi se omogućio pogled na reku. Na vrhu zgrade nalazi se stakleni atrijum koji uvlači dnevnu svetlost u srce maloprodajnih nivoa. Atrijumi su sa spoljne strane  izraženi kao litice. Umesto da sakriju stubove iza fasade oni su otkriveni i ističu strukturna sredstva za podizanje pejzaža, drvo po drvo. Stiče se utisak da su  zeleni izdanci niknuli kroz zgradu i čekaju se da procvetaju na horizontu.

Sadnice sadrže mešavine visećih biljaka, listopadnog, zimzelenog voćnog i cvetnog drveća. Kada se sve faze završe formiraće se više od 1000 stabala i više od 200 000 pojedinačnih biljaka.

Izvor: https://www.archdaily.com/

by Sanja Banika

 

 

Kontinuirani krov za pasivne kuće – LAMILUX

Na osnovu Evropskog tehničkog odobrenja ETA-09-0374 u skladu sa evropskim standardima razvijen je prvi svetski kontinuirani krov koji će se primenjivati za sistem pasivnih kuća. Ovaj krov je osmišljen sa besprekornim izotermnim linijama i bez toplotnih mostova u skladu sa opterećenjima od snega i vetra.

Vrednosti toplotnih performansi izračunate su na osnovu DIN EN ISO 10077-1 i 10077-2 dok koeficijent toplotne provodljivosti iznosi 0,95 V/(m²K).  Proizvod  je vodonepropusan po jakim kišama i tokom oluja.

Izvor: https://www.archdaily.com/

by Sanja Banika

 

 

 

 

Projekat u Kifisii – Atina

Kompanija „Block722“ angažovana je da osmisli i završi izgradnju postojeće betonske školjke u srcu Kifisie u severnom predgrađu Atine.  Zadatak se odnosio na transformaciju  kuće u delu Atine koje je pozanto po zelenilu i urbanom načinu života.

Dve stambene jedinice dizajnirane su sa velikom pažnjom na detalje. Kompanija Block722 je prepoznatljiva po kombinaciji prirodnih materijala koji ističu prefinjen luksuz. Neki od materijala koji su korišćeni prilikom realizacije projekta su travertin (za spoljašnje prostore i opremu po meri, kao što je đakuzi na krovu),  mermer (za prednje stepenice i umivaonike za kupatilo) i toplo drvo (za podove, obloge, prozorske okvire i ormare). Pedantno dizajnirani elementi kao što su ogledala u kupatilu i lavaboi, napravljeni su po meri za projekat.

Prvi stan prostire se duž  podruma i prizemlja. Drugi stan zauzima dva gornja sprata širi se na krovnu terasu na vrhu sa kog se pruža dug pogled na atinski gradski pejzaž.

Dizajnerski tim arhitekata osmislio je geometrijsku fasadu  koja se sastoji od prozirnih i neprozirnih elemenata. Od primenjenih materijala koristilo se drvo u kombinaciji sa  teksturiranim tamnim malterom. Garaža se nalazi na donjoj prednjoj strani imanja.

Izvor: https://architizer.com/

by Sanja Banika

 

Kuća bez uglova

Smeštena blizu obale uz Atlantski okean kuću je odlučio da naseli  penzionerski par. Ovaj objekat je inspirisan Japanom i zamišljen da bude otvoren ka bašti.

Kuća se otvara na svoja četiri ugla kako bi se iskoristila prednost višestrukih orijentacija i maksimalno iskoristila veza kuće sa baštom. Smeštena je u centru parcele. Unutar slobodnog zvezdanog prostora povezuju se četiri orijentacije. Između ove dve dijagonale nalaze se četiri volumena koji grupišu sve namene kuće. Savršeno simetrični volumeni iskrivljuju slobodni prostor stvarajući perspektive, suženja, otvore. Ovaj ples volumena donosi veliku fleksibilnost i raznovrsnost upotrebe.

 

Kuća je dizajnirana za toplotni komfor tokom cele godine. Krovni prepust je proračunat da propušta sunce tokom zimskih meseci i da blokira zrake tokom leta kako bi se izbeglo pregrevanje. Sa ovim zvezdastim planom, peć na drva postavljena u centralnoj prostoriji distribuira toplotu u svim prostorijama. U gornjem delu piramide krovni prozor sa motorizovanim otvorom okrenutim ka severu omogućava izlazak toplog vazduha, otvoreni prostor na četiri ugla kuće olakšava efikasnu ventilaciju.

 

 

Izvor: https://www.archdaily.com/

by Sanja Banika

 

 

 

 

Koncertna dvorana – Ankara

Zgrada Predsedničke simfonijske koncertne dvorane sa fokusom na kulturu ima za cilj da dokaže prednost kako lokalnoj tako i globalnoj muzičkoj sceni, dok istovremeno služi da bude pokretač interakcije i razmene među građanima.

Predsednička simfonijska koncertna dvorana nalazi se u srcu grada, tačno u sredini osovine koja povezuje istorijski dvorac Ankara i Anıtkabir, mauzolej Mustafe Kemala Ataturka (osnivača Turske Republike). Ugrađen je u relativno napušteni urbani pejzaž, koji je jedina praznina koja gleda prema Anıtkabiru i istorijskoj citadeli Ankare sa Bulevara Ataturk, koji funkcioniše kao glavna avenija od prvih urbanističkih planova Ankare. Odluka je bila da se izbegne prekidanje pogleda i na Citadelu i na Mauzolej.

Projekat se izdvojio među ostalim konkursnim radovima sa dve istaknute karakteristike: Jedna je ta suptilna simbolika koja se tiče dijaloga predmoderne i moderno-republikanske istorije grada. Strategija dizajna daje prioritet pogledima na oba spomenika i uspostavlja dijalog tako što je savremena kulturna destinacija između. Drugi se tiče vanvremenske forme i prostornih kvaliteta kompleksa. Prema izveštaju žirija, zgrada otkriva simboličnu arhitekturu koja se neće istrošiti tokom vremena, izbegavajući jezik dizajna koji može da važi tokom određenog vremenskog perioda.

Konfiguracija kompleksa je tako dizajnirana da foaje trouglaste prizme uspostavlja dijalog između Citadele Ankare i Anıtkabira. Tako je prikaz „pre i posle republike” intenziviran kroz kulturnu kuću. Ovaj foaje je dizajniran kao „urbana soba“ tako što je transparentan i javno dostupan. Kolosalna kupola u obliku jajeta zamišljena je kao sala simfonijskog orkestra kapaciteta 2000 gledalaca, a sferna kupola je projektovana kao sala kamernog orkestra kapaciteta 500 gledalaca koja iskače iz ovog zasvođenog foajea trouglastog prizma. Prateći vinogradarski koncept koncertne sale, muzičari su smešteni u sredini, dok publika okružuje binu, dižući se u strmo nagnute redove.

 

Foaje i koncertne sale nalaze se na najnižem nivou lokacije, a […]

Pustinjski kamp

Smešten u južnom pustinjskom regionu Šardža duž puta Dubai-Hata, ovaj projekat je razvila Uprava za investicije i razvoj Šardža. Projektovanje je počelo u januaru 2012, a projekat je otvoren za javnost u martu 2020. Kamp obuhvata nekoliko zgrada i otvorenih površina. Zgrade obuhvataju ulaznu kapiju, informativni centar, upravnu zgradu i uslužne zgrade. Centar kampa obuhvata veliki trg prekrivenih šatora okruženih sa nekoliko zgrada, uključujući kafiće i restorane, ložu sa 21 spavaćom sobom, uključujući zatvoreni bazen, teretanu, i spa centar. Prateći sadržaj uključuje amfiteatar, toranj za posmatranje (Al-Manarah) i 10 šatora za kampovanje uključujući 13 spavaćih soba, pored zgrade TV studija.

Važan programski element jedinstven za ovo utočište je uključivanje džamije, koja odražava nameru klijenta da poštuje potrebe lokalnih posetilaca, a istovremeno privlači turiste na različite ponude za slobodno vrijeme i ugostiteljstvo.

Spoljne površine takođe uključuju parking za autobuse i automobile u senci. U toku su planovi za dodatnih 15 luksuznih šatora na periferiji utočišta kako bi se zadovoljili sve veći zahtevi za boravak u ovom utočištu kako lokalnog stanovništva tako i turista.

 

Ovaj pustinjski kamp naglašava identitet oblasti Al-Badaier i podstiče uživanje u njegovim dobrima u okviru kreativnog lokalnog savremenog narativa. Projektna kompozicija, koja na prvi pogled može izgledati kao organska i neformalna, zapravo je zasnovana na strogom osmougaonom geometrijskom planu planiranja, sa velikim šatorom za slavlje u njegovom središtu, i sa slojevima građevinskih i pejzažnih elemenata koji zrači iz njega. Radijalna, komična opšta planska kompozicija izgleda kao da dopunjuje otvoreni i širi pejzaž pustinje.

Karakteristike pejzaža su inspirisane lokalnim praksama i evociraju prirodne pustinjske postavke u UAE, naglašavajući dragocenost vegetacije i lepotu koju oseća njena oskudica. Takav kulturni i ekološki pristup bi podigao svest o održivoj lokalnoj arhitekturi i blagostanju u delikatnoj pustinjskoj sredini, posebno u ovom dobu kulturnog […]

„Thermatop M“ – Uponor

Thermatop M je Uponor-ov sistem za plafonsko grejanje i hlađenje na bazi vode koji se može neprimetno integrisati u plafone od gipsanih ploča. Thermatop M obezbeđuje visoke izlazne snage za grejanje i hlađenje i montažno je napravljen za jednostavnu instalaciju bez alata. Thermatop M rešenje za plafonsko grejanje i hlađenje je podesivo i može se specificirati za jedinstvene arhitektonske zahteve.

Prednosti proizvoda: Lagani i montažni moduli sa fleksibilnom dužinom, visoki kapaciteti grejanja i hlađenja, visoki koeficijenti apsorpcije zvuka, 100% otpornost na difuziju zahvaljujući višeslojnim kompozitnim cevima. Moguća je integracija osvetljenja, ventilacionih otvora, sistema za dojavu požara, prskalica, zvučnika, itd…
Izvor: https://www.archdaily.com/

by Sanja Banika

Grand teatar – Kvebek

Cenjen zbog svoje brutalističke arhitekture Viktora Prusa i istorijskog murala Džordija Boneta krhki Grand teatar Kvebeka** otvoren 1971. godine zahtevao je veliku intervenciju da bi se obnovio i zaštitio spoljni omotač. Glavna karakteristika pozorišta su prefabrikovani betonski unutrašni i spoljašnji zidovi. Do oštećenja došlo je usled prodora vlage na satavima betona.

 

Nova spoljašnja školjka bledi, nestaje, reflektuje se, svetli. Diskretno i osetljivo artikuliše projekat. Osim svoje primarne funkcije, kućište deluje kao produžetak originalne zgrade koju sada štiti koristeći Prusovu fino razvijenu strukturnu logiku i kompoziciju ispunjenu neobičnim oblikom zgrade.

Lemay + Atelier 21 inovativno stakleno kućište je delikatan odgovor na ovaj složeni problem. Početak projekta renoviranja zahtevao je razmatranje dve njegove komponente: arhitekture Prusa i monumentalnog dela Boneta. Predložena intervencija je trebalo da bude zasnovana na interpretaciji u delo koje prikazuje finoću.

Staklo štiti zgradu od vremenskih prilika preko omotača, dok rekuperacija toplote niskog protoka i sistem termalne mase pružaju energetski efikasno i ekonomično rešenje.

Stakleno kućište je pojačano prema morfologiji Grand teatra uvija se u uglovima, podiže se u podnožju bledi ostavljajući betonski rad netaknutim i savršeno vidljivim.

**“Grand Theatre de Quebec“ je kompleks scenskih umetnosti u gradu Kuebeku u Kanadi. Zamišljen je da obeleži stogodišnjicu Kanade 1967. i Konferenciju u Kvebeku 1864, jedan od ključnih sastanaka koji je doveo do Kanadske konfederacije 1867.
Dizajniran od strane poljsko-kanadskog arhitekte Viktora Prusa, izgradnja je započela 1966. godine pod vlašću premijera Jeana Lesagea ali ju je zaustavila vlada Nacionalne unije Danijela Džonsona. Izgradnja je nastavljena krajem 1967. godine pozorište je zvanično otvoreno tek 16. januara 1971. godine.
 

Izvor: https://architizer.com/, https://en.wikipedia.org/

by Sanja Banika

Oživljavanje priobalja Praga

Izrada projekta je trajala punih 10 godina. Koinicijativa je pokrenuta 2009. godine kao programska i arhitektonska revitalizacija područja uz obalu Praga izgrađenog kao kej i pretovarno mesto. Područje je nakon poplava 2002. napušteno i koristilo se kao parkiralište. Postepenim aktiviranjem programa postigli smo kulturni i društveni preporod, a potom i arhitektonsku sanaciju.

Područje Praga pored reke je javni prostor od gradskog značaja, omogućavajući jedinstvenu simbiozu javnog prostora sa kičmenom moždinom grada: reku Vltavu. U uređenom delu obala, rečna arhitektura postaje okosnica rečne kičmene moždine, koja kroz pojedinačne „pršljenove“ nasipa drži koštani sistem grada na kome je okačena celokupna urbana struktura koja čini njegovo telo .

 
Ogromno revitalizovano područje uz reku proteže se duž tri praška nasipa: Rašin, Horejši i Dvorak, dužine skoro 4 km. Završena prva faza najveća je investicija Praga u javni prostor nakon revolucije 1989. godine, prva ove vrste i sa velikim sociokulturnim uticajem. Fokus je bio na rekonstrukciji 20 svodova u zidu pored reke (prvobitno skladišta leda). Umesto stvaranja klasičnih enterijera, svodovi su spojeni sa spoljašnjošću sa maksimalnim kontaktom sa rečnim područjem i rekom.
Svodovi će služiti kao kafići, klubovi, ateljei, radionice, galerije, ogranak biblioteke, prostor za sastanke suseda i javne toalete. Arhitektonski dizajn radi sa modularnom raznolikošću, prostori su dizajnirani kao detaljna osnova koja uključuje sve operativne i tehničke sadržaje i šipku koja se može premestiti na različite položaje. Postoji korisnički priručnik koji sadrži identifikaciju pojedinačnih stanara i dodavanje ugrađenih elemenata (umetanje podova u velike svodove, spoljnu šipku itd.) Naglasak je stavljen na moguće podešavanje svakog od trezora tako da stiču dosledan integritet opremom svakog stanara svojim nameštajem za sedenje i elementima enterijera. Kao arhitekti, nadgledamo pojedinačna prilagođavanja tako da se očuva osnovna vizija područja, uz postizanje autentičnosti za svakog stanara.

Intervencije se simbiotski […]