Od otpalih grana posle rezidbe voća, u Srbiji može da se dobije 724.964 tone biomase, što je jednako količini od 194.815 tona nafte, odnosno na svetskoj berzi iznosi 111 miliona evra.
Mr Ranko Koprivica sa Agronomskog fakulteta u Čačku je u svom radu „Potencijali biomase u Srbiji od rezidbenih ostataka iz višegodišnjih zasada“naveo da se u Republici Srbiji svake godine proizvede 12,5 miliona tona biomase, što je približno 2,7 miliona tona ekvivalenta nafte, ali se najveći deo „ne koristi na razuman i racionalan način“.
Srbija je u vrhu evropskih zemalja po količini raspoložive, a neiskorišćene biomase, koja danas predstavlja najveći obnovljivi izvor energije u svetu, kaže mr Koprivica.
U Srbiji raste 80 miliona rodnih stabala voća (računajući samo deset glavnih vrsta) i 286 miliona čokota loze. Količina orezanih grana zavisi od voćne vrste, bioloških osobina sorte i podloge, sistema uzgoja, agrotehnike, prinosa i starosti zasada i kreće se od dva kilograma po stablu za neke sorte jabuke, do sedam kilograma za breskve i šljive. Rezidbom vinove loze odstrani se četiri do osam tona orezane mase po hektaru.
Rezidba je jedna od glavnih tehnoloških operacija u voćarstvu i vinogradarstvu, i delovi krune odbačeni rezidbom mogu se sakupljati, balirati, peletirati i koristiti u energetske svrhe. Na taj način pruža se mogućnost farmerima da ostvare dodatnu dobit prodajom biomase ili energije.
Godišnje se spali tri miliona tona biljne mase. Po energetskom potencijalu to je jednako količini od čak 11 milijardi kilovat-časova električne energije, što je godišnja proizvodnja svih hidroelektrana u Srbiji.
Sa 42 miliona stabala šljive, svake godine rezidbom se skine 324.068 tona biomase, ili četiri puta više nego sa ostalog voća. Od ostalog voća slede: jabuke (35.856 tona biomase), breskve (26.862), kruške (20.492), višnje (15.547), kajsije (1.933), trešnje (1.655) i dunje (979).
Od pomenutog ukupnog energetskog potencijala biomase u Srbiji od 2,7 miliona tona ekvivalenta nafte, 1,7 miliona potiče iz poljoprivrede, što je približno jednako količini dizel-goriva koje se utroši godišnje za radove u poljoprivredi. Takođe, to je ekvivalentna vrednost od 1,3 miliona tona lakog, niskokaloričnog uglja za loženje.
Analizom ostataka sa naših polja utvrđeno je da više od polovine energetskog potencijala ove vrste leži u kukuruzu, četvrtina u slami strnih žita, pre svega pšenice, a ostatak od oko 15 odsto u žetvenim ostacima suncokreta, soje, uljane repice i orezina iz voćnjaka i vinograda.
Drugi važan izvor je šumska biomasa iz koje se obezbedi jedan milion tona ekvivalenta nafte. Svake godine pojavljuje se mogućnost prerade 1,5 miliona kubnih metara šumskog prirasta u vidu odsečaka, odrezaka, kore i piljevine.
Napišite komentar: